SAIDA MAK HARDWARE
Atu hatene kona ba hardware uluk liu ita sei konese uluk konaba komputador
Atu hatene kona ba hardware uluk liu ita sei konese uluk konaba komputador
Saida mak komputador
Komputador mai husi lian latina ne’ebe hanaran komputare ho nia siknifika katak halo konta ka sura ( menhitung).Komputador hanesan makína elektronika ida ne’ebe bele uza hodi halo servisu e no mos uza hodi halo manupulasaun ba dados lais no fasil no mos bele rai dados,ne’ebe simu ou hatama dados ka (input) hodi nia proceso ka (process) sai fali informasaun ka (output).Komputador mos iha komponentes ne’ebe importante mak hanesan:ü Hardware:
ü Software
ü Brainware
Iha ne’e ita sei koalia
kona ba komponente hardware nian:Hardware hanesan
komponente fisiku ida ne’ebe parte ida husi komputador nia ita bele hare no
bele kaer kona e bele muda ba mai mak hanesan:a. Mouse
hanesan komponente fisiku husi hardware nia ne’ebe nia funsaun atu muda pointer
ba mai.
b. Keyboard
hanesan komponente fisiku husi hardware nia ne’ebe nia funsaun atu input ka
hatama dados liu husi letra, numeru, no simbolu sira.
Tuir strutura keyboard
nian sei fahe ba parte ha’at (4) mak hanesn: typing keys (butaun ketik),
numeric keys, function keys, control keys. c. Monitor
hanesan komponente fisiku husi hardware nia ne’ebe nia funsaun atu apresenta
dados ka dokumentos ne’ebe ita hatama ba komputador laran mak hanesan hodi nia
fo sai informasaun mak hanesan: word,excel,power point, access, no
mos audio, video, imagen, no dokumentos.
d. Printer
hanesan komponente fisiku hardware nia ne’ebe nia funsaun atu cetak ka print
dokumentos ka imagem ne’ebe ita input hatama tiha ona iha komputador laran.
e. Scanner
hanesan alat elektronika ida ne’ebe hanesan mesin ka makina foto kopia
f. Projector
hanesan komponente fisiku ida husi hardware nia ne’ebe nia atu apresentaun ba
material ne’ebe mak input ka hatama ba iha komputador laran hodi sai nia
resultadu.
g. Hard
disk hanesan komponente fisiku husi hardware nia ne’ebe nia funsaun atu rai
dados ho durasaun tempu kle’ur
Hardware mos sei fahe ba
elementos tolu (3) ne’ebe importante mak hanesan tuir mai ne’e:ü Input
ü Processing
ü Output
ü Memory
1. Input device
hanesan komponentes fisiku ida ne’ebe ita bele hatama dados ba komputador
laran.
Ezemplu:v Keyboard Keyboard hanesan
komponente fisiku husi hardware nia ne’ebe nia funsaun atu input ka hatama
dados liu husi letra, numeru, no simbolu sira.
ü Typing keys (butaun
ketik) parte keyboard ne’ebe kompostu husi letra, numeru, no simbolu sira
ü Numeric keys parte
keyboard ne’ebe kompostu husi numeru, simbolu, operasaun aritmetika
ü Function keys : parte
keyboard nebe komposto husi fungsaun sira nebe espesifiku mak hanesan butaun F1
to’o F12.ü Control keys : parte keyboard nebe komposto husi butaun controlo nebe bele halo
controlo ba sira seluk, hanesan home, end, insert, delete, page up, page down,
control (ctrl), alternate (alt) dan escape (esc). v Mouse hanesan komponente
fisiku husi hardware input nia ne’ebe nia funsaun atu muda pointer ba
mai.
v flash disk hanesan
komponente fisiku husi hardware input nia ne’ebe nia funsaun atu foti dados ka
dokumentos husi komputador ida ba input ka hatama husi komputador seluk, e no
mos bele utiliza hodi print sai dados ka imagem ne’ebe iha bele mos kopia audio
no video.
v Modem hanesan komponente
fisiku husi hardware input nia ne’ebe nia funsaun atu fasilita ita hodi asesu
internet ka media online:
Ezemplu: facebook, you
tube, google no seluk tan.v hard disk Hard disk
hanesan komponente fisiku husi hardware input nia ne’ebe nia funsaun atu rai
dados ho durasaun tempu kle’ur
v scanner hanesan sasan
elektronika husi komponente hardware input ida ne’ebe hanesan ho makina foto
kopi nia funsaun atu scan foto ka imagen
2. Process
device hanesan komponenti fisiku ida nebe halo Kontrola ba prosesu nebe lao iha
komputador nia laran.
Ezemplu:v CPU
v ALU
ü CPU
(Central Processing Unit) hanesan ulun ba komputador nebe
ho nia fungsaun atu transforma dadus sai hanesan informasaun ba ema nebe uza
informasaun.
ü ALU (Arithmetical Logic
Unit) nia funsaun atu interpreta instrusaun logika sai hanesan informasaun.
ü CU (control unit) nia
funsaun atu controla dados ka dokumentos ne’ebe lao hela iha komputador laran
3. Output
device hanesan komponenti komputador ida nebe uza hodi fo sai rezultado/output
hanesan informasaun ba utulizador komputador.
Ezemplu:Ø Monitor Monitor hanesan
komponente fisiku husi hardware output nia ne’ebe nia funsaun atu apresenta
dados ka dokumentos ne’ebe ita hatama ba komputador laran mak hanesan hodi nia
fo sai informasaun mak hanesan: word,excel,power point, access, no mos audio,
video, imagen, no dokumentos.
Ø Speaker hanesan
komponente fisiku husi hardware output nia ne’ebe nia atu fo sai musika ka
video ne’ebe ita input iha komputador laran, depois ita loke ka play nia fo sai
son ka lian ou suara hodi fasil ba atu rona.
Ø Projektor hanesan
komponente fisiku ida husi hardware output nia ne’ebe nia atu apresentaun ba
materia ne’ebe mak input ka hatama ba iha komputador laran hodi sai nia
resultadu.
Ezemplu: dados ka
dokumentos, video, no imagem.Ø Printer Printer hanesan komponente
fisiku hardware output nia ne’ebe nia funsaun atu cetak ka print sai
dokumentos ka imagem ne’ebe ita input ka hatama tiha ona iha komputador laran.
4. Memory
hanesan komponente fisiku ida husi komputador ne’ebe nia funsaun hodi rai data ka dados
ne’ebe processor halo procesu tiha ona iha komputador laran.Tuir Struturamente memory sei fahe ba parte (2) rua:Ø Memory i
Ø Memory external
v Memory internal hanesan
memory ida ne’ebe mak iha komputador laran nia funsaun atu rai dados iha komputador
laran.
Ezemplu: ROM, RAMü ROM
mak memoria internal nebe nia fungsaun atu rai programa sira nebe mai husi
pabrika komputer rasik no sei le’e husi ema nebe uza komputador.ü RAM
mak memoria internal nebe nia fungsaun atu rai programa no dados wainhira
komputador sei moris ka provisorio deit.v Memoria
external mak memoria sira nebe bele rai programa ka dados ho durasau tempo nebe
kleur.Ezemplu: Hardisk, DVD-R, DVD-RW, CD-R, CD-RW, Flash
Disk1. Hard disk nia funsaun atu rai dados ho
durasaun tempo kle’ur.2. DVD-R ( Digital Versatile Disk - ROM) / CD-R(
Compact Disk - ROM) nia funsaun atu le’e dados ka dokumentu ne’ebe
iha tiha no la bele aumenta, no mos la bele hasai ka delete. 3. Ezemplu: wainhira ita tau DVD/CD –
ROM ba komputador laran nia bele le’e dados ka programa husi CD
maibe nia la bele aumentu e la bele hasai.4. DVD – RW( Digital Versatile Disk – Read Write)
/ CD – RW(Compact Disk – Read Write) nia funsaun atu bele le’e no hakerek ka
aumenta fali dados ka dokumentos ne’ebe ita bele hatama ka bele mos hasai fila
fali dados ne’ebe la presiza.5. Ezemplu: wainhira ita tau DVD/CD –
RW ba komputador laran nia bele dados ka programa ne’ebe iha tiha ona DVD/CD –
ROM laran bele mos aumenta e bele mos hasai ka delete.6. Flash Disk nia funsaun atu fasilita ita ema
hodi kopia dados, programa entre komputador ida ba komputador seluk, no mos
fasilita ita imprime ka print sai dados ka domentos ita presiza.
Komputador mai husi lian latina ne’ebe hanaran komputare ho nia siknifika katak halo konta ka sura ( menhitung).Komputador hanesan makína elektronika ida ne’ebe bele uza hodi halo servisu e no mos uza hodi halo manupulasaun ba dados lais no fasil no mos bele rai dados,ne’ebe simu ou hatama dados ka (input) hodi nia proceso ka (process) sai fali informasaun ka (output).Komputador mos iha komponentes ne’ebe importante mak hanesan:ü Hardware:
Hardware hanesan komponente fisiku komputador ne’ebe ita bele kaer no
muda ba mai. Hardware fahe ba parte tolu tuir funsaun idak-idak nian,
hanesan tuir mai ne’e;
a) Input/Output Device
b) Process Device
c) Memory
A. INPUT DEVICE
Hanesan komponente ida ne’ebe funsaun atu input dadus ba iha komputador
nia laran. Exemplu husi komponente input device hanesan tuir mai ne’e;
1. Keyboard : Hanesan papan Ketik ne’ebe nia funsaun atu ketik char(Karekter), numeru (nomor) no simbolu.
2. Mouse : Hanesan komponente input ne’ebe uza atu muda ka klik ba item sira iha komputador nia laran.
3. Joystick: Komponente input ne’ebe nia funsaun atu fo ka hatama no bain-bain uza ba iha game
4. Camera digital: Input Gambar/foto
5. Microphone: Input lian/Suara
6. Touch Screen: Nia uza atu fo instrusaun hanesan mos mouse maibe
nia-nia diak mak ita bok uza liman (sentuh) deit. No seluk-seluk tan.
Hanesan komponente komputador ida nebe uza hodi fo sai rezultado/output, hanesan informasaun ba utilizador komputador.
Exemplu hanesan tuir mai ne’e:
1. Monitor atu fo sai gambar, teks simbolu no seluk-seluk tan
2. Printer atu prin sai dokumentus ka foto ne’ebe mak ita halo
3. Speaker atu halo mosu lian ne’ebe mak bele input liu husi microphone ka mp3
4. Proyektor hanesan mos monitor ,Maibe media proyektor bele leno ba dinding. Nsst
Process device ou CPU (Central Processing Unit) nia hanesan kakutak
komputador nian ne’ebe processo lalais no processor hanesan komponente
komputador ne’ebe nia serbisu atu ezekuta instrusaun ka hala’o
kalkulasaun.
Process device fahe ba parte tolu hanesan tuir mai ne’e:
ALU
CU no
Register
Ø ALU (Arithmetical Logic Unit) atu interpreta instrusaun kontagem no sistema logika sai hanesan informasaun.
Ø CU (Control Unit) atu controlu prosesu nebe mak lao hela iha sistema komputador
Ø Register hanesan memory ki’ik ne’ebe atu fo apoio wainhira prosesu lao hela
Memory fahe ba parte rua mak memory internal no memory external. Memori
internal mak RAM(Random Access Memory)Ne’ebe funsaun atu simpan programa
ne’ebe Temporario deit, no ROM(Read Only Memory) hanesan mos memoria
ida ne’ebe iha komputador nian laran.ROM ida ne’e sei rai data
permanente, signifika katak programa / data ne’ebe rai iha ROM nian
laran, ida ne’e kusta atu lakon.
Hardisk katak atu rai programa no dokumentos iha laran ne’ebe ho
durasaun permanente. Komputador presiza servisu hamutuk ho software no
hardware tamba se laiha software ka laiha harwdare komputador labele
la’o, tamba ne’e maka ita bolu sistema komputador.
VGA (Video Grafik Adapter)
VGA hanesan hardware ida ne’ebe atu halo mudansa ba signal digital iha
komputador no sei fo sai nian resultado ho modelu grafiku iha monitor.
VGA mos hanesan ekipamentus ne’ebe uza atu halo prosesu ba data, liu liu
data Desenho no Filmajen.
VGA mos iha Chipset no RAM rasik bainhira la foti husi RAM utama no
aumenta bo’ot RAM ne’ebe iha VGA aumenta diak iha desenho no filmajen
ne’ebe fo sai husi komputador ba Monitor.
LAN Car hanesan buat ida nebe usa hodi liga entre komputador ida ho ida
seluk. LAN card ne’e monta iha slot pci card, hodi liga entre komputador
ida ho komputador seluk uza fiu UTP ne’ebe hamutuk fiu 8 ho ninia koor
ida-idak, soket ne’ebe uza maka soket RJ-45. Ba modelu Network ne’ebe
hili bele uza peer to peer ka uza sira seluk. Karik liga komputador liu
husi rua baibain uza buat ida naran HUB.
Fo enerjia eletrisidade ba komponente komputador atu bele hala’o ka
servisu hodiak. Komponente ida ne’e mos ita bele kompara ho ita ema, ita
ema mos iha Fuan ka Corasaun no ita nian fuan iha funsaun hanesan mos
Power Supply nian funsaun atu fahe ran ba ita nian isin lolon tomak no
fo forsa ba ita.








Sem comentários:
Enviar um comentário